Predmet, podela i značaj društvene geografije
Još u praistorijsko doba, ljudi su nastojali da upoznaju sredinu u kojoj žive. Na to nam ukazuju crteži po zidovima pećina koji zapravo predstavljaju primitivne skice okoline: šume, reke, jezera i planinske vence. To su bile prve primitivne karte.
Prvo delo pod nazivom „Geografija“ objavio je približno pre 2200 godina Grk Eratosten. Već sam naziv ukazuje da je u pitanju opis zemlje – zemljopis.
Kao osnivača naučne geografije smatramo Aleksandra Humbolta, koji je pored opisivanja nastojao da objasni odredjene pojave.
Ubrzo dolazi do pogrešnog tumačenja uloge prirode i društva. Fridrih Racel pripisuje svemoć prirodi i prirodnim pojavama, dok sa druge stane, u krugovima ekonomista preovladava shvatanje o presudnoj ulozi čoveka.
Posledice ovih isključivosti, imala je samo geografija koja je podeljena na fizičku i društvenu geografiju, i koje su se sve više udaljavale. Međutim, prirodni i društveni faktori se prepliću i međusobno su povezani, tako da je teško povući opštu granicu izmedju fizičkih i društvenih nauka. Takvih granica u životu, pa i u nauci zapravo nema, što nam dokazuje geografija. Kao most izmedju prirode i društva, a društvena geografija je samo jedan njen deo.
Geografske nauke čine jednu celinu koju nazivamo sistem geografskih nauka. U njega su uključeni: Fizička geografija, Društvena geografija i Regionalna geografija. Za razliku od Fizičke geografije koja proučava prirodne elemente prostora, Društvena geografija proučava društveno-ekonomske elemente- stanovništvo, naselja i privredu.
Prvo delo pod nazivom „Geografija“ objavio je približno pre 2200 godina Grk Eratosten. Već sam naziv ukazuje da je u pitanju opis zemlje – zemljopis.
Kao osnivača naučne geografije smatramo Aleksandra Humbolta, koji je pored opisivanja nastojao da objasni odredjene pojave.
Ubrzo dolazi do pogrešnog tumačenja uloge prirode i društva. Fridrih Racel pripisuje svemoć prirodi i prirodnim pojavama, dok sa druge stane, u krugovima ekonomista preovladava shvatanje o presudnoj ulozi čoveka.
Posledice ovih isključivosti, imala je samo geografija koja je podeljena na fizičku i društvenu geografiju, i koje su se sve više udaljavale. Međutim, prirodni i društveni faktori se prepliću i međusobno su povezani, tako da je teško povući opštu granicu izmedju fizičkih i društvenih nauka. Takvih granica u životu, pa i u nauci zapravo nema, što nam dokazuje geografija. Kao most izmedju prirode i društva, a društvena geografija je samo jedan njen deo.
Geografske nauke čine jednu celinu koju nazivamo sistem geografskih nauka. U njega su uključeni: Fizička geografija, Društvena geografija i Regionalna geografija. Za razliku od Fizičke geografije koja proučava prirodne elemente prostora, Društvena geografija proučava društveno-ekonomske elemente- stanovništvo, naselja i privredu.
Belgija from Svetlana Papic
Privreda SAD
View more presentations or Upload your own.